Kada svjetlost prođe kroz granicu između stakla i zraka, svjetlost će se ne samo lomiti, već će se i reflektirati. Refleksija ne samo da će izgubiti energiju i uzrokovati da slika postane tamnija, već će i formirati višestruke refleksije unutar teleskopa. Ako unutrašnja ekstinkcija nije dobra, dio višestruko reflektirane svjetlosti proći će kroz okular i ući u oko, što će rezultirati smanjenjem kontrastne slike slike i jasnim osjećajem magle
Površina ranog sočiva teleskopa nije premazana antirefleksnim premazom, a bijela staklena površina će izgubiti oko 4 posto energije po refleksiji
Kompanija Zeiss predložila je koncept antirefleksnog premaza 1930-ih godina, premazivanjem sloja magnezijum fluorida (mgf2) na površini sočiva, debljine je četvrtina 550nm, tako da se srednji pojas vidljive svjetlosti može u potpunosti prenijeti , vidljivo svjetlo Svjetlo u rubnom pojasu ne može se u potpunosti prenijeti i postoji rezidualna refleksija. Refleksija u plavoj traci je relativno jaka, tako da premaz koji vidimo pokazuje plavu refleksiju, poznatu kao plavi film. Prosječna refleksija plavog filma je oko 1,5 posto. Ovaj premaz je prva generacija antirefleksnog premaza, jer postoji samo jedan sloj premaza koji se naziva i jednoslojni premaz.
Karakteristike potpune transmisije, povećanjem broja slojeva premaza, može se dobiti visoka propusnost u cijelom opsegu vidljive svjetlosti, a kriva propustljivosti je ravnija i blizu 100 posto. Općenito, 2-slojni ili više od 2-slojnih premaza se mogu nazvati višeslojnim premazima, jer je refleksija ovog premaza zelena, obično poznata kao zeleni film. Prosječna propusnost zelenog filma je iznad 99,5 posto, a odgovarajuća refleksija je samo 0,5 posto.
U vrhunskim teleskopima, antirefleksni premazi premazani na kontaktnim površinama svakog stakla i zraka nisu konzistentni. Različite površine sočiva odgovaraju najvećoj propusnosti različitih talasnih dužina. Na ovaj način, cjelokupna transmisija svjetlosti teleskopa u cijelom opsegu vidljive svjetlosti. Kriva snage ne samo da je vrlo ravna, već je i blizu 100 posto, što može dobiti svijetle slike bez bacanja boja. Kada posmatramo refleksiju teleskopa, možemo vidjeti da različita sočiva odražavaju različite boje. Ova metoda obrade se naziva membranska kolokacija
Iz gornje jednostavne analize može se otkriti da ako sva ogledala teleskopa nisu premazana, refleksija će izgubiti 40 posto svjetlosti. Ako su sve zrcalne površine teleskopa presvučene plavim filmom, refleksija će izgubiti 15 posto svjetlosti. Svi su obloženi zelenim filmom, a refleksija gubi samo 5 posto svjetlosti. Međutim, zbog troškova, mnogi teleskopi su samo premazani plavim ili zelenim premazima na nekim površinama, a neke površine nisu premazane, tako da je teško izračunati stvarni gubitak refleksije. Gornja analiza odnosi se samo na teleskop Paul s prizmom. Za teleskop krovne prizme, prizma ima 2 više reflektirajuće površine staklo-zrak od Paulove prizme, a postoje još 2 staklo-zrak reflektirajuće površine sočiva za fokusiranje, još najmanje 4 refleksije Osim toga, ako je reflektirajuća površina krovna prizma je srebrna ili aluminijumska, bit će 5-10 posto većeg gubitka refleksije, tako da je općenito gledano, svjetlina niskog krovnog teleskopa s prizmom tamnija od svjetline niskog teleskopa s Paul prizmom. U stvari, kada svjetlost prođe kroz svako sočivo teleskopa, osim svjetlosti koju reflektira kontaktna površina staklo-vazduh, reflektirajući film krovne prizme će apsorbirati svjetlost, a svjetlost će također biti apsorbirana od strane stakla kada prolazi kroz staklo. Zbog toga će se propusnost svjetlosti cijelog teleskopa dodatno smanjiti
Telescope Coatings AR premazi i prijenos svjetlosti
Jan 26, 2023
Ostavi poruku








